Najznačajniji kulturni objekat opštine, Dom rudara, otvoren je 6. avgusta 1978. godine na mjestu dotadašnjeg Zadružnog doma. Dom rudara je mjesto koje pruža mogućnost održavanja raznovrsnih kulturno-umjetničkih programa, sa dvoranom od 300 mjesta.

Дом рудара Трг рудара Рајков торањ 

Sastavni dio kompleksa Doma rudara je ljetna pozornica, na obali Studenog Jadra, izgrađena 1978. godine.

  Љетна позорница дио комплекса Дом рудара

Godine 2009. na tri prostora postavljena je trajna muzejska postavka Kompanije „Boksit“, otvorena povodom 50 godina postojanja ove Kompanije. U parkovima, na otvorenom prostoru nalaze se sredstva za rad, korištena tokom proteklih decenija, od zaprežnih kola, kojima je 1959. godine izvlačena ruda, do utovarno transportnih mašina, impozantnih gabarita. Ono što izdvaja opštinu Milići je srpski grb u ovom parku, s obzirom da je ovo jedino mjesto gdje još uvijek ponosno stoji prvi grb RS.

Музеј рударства спољња поставка
Drugi dio postavke je u samom Domu rudara, u Muzeju rudarstva, gdje su pored zbirke minerala, alata, opreme, priručnih sredstava, korištenih u procesima rada, izložena i određena priznanja, kao i drugi dokumenti važni za nastanak i trajanje Kompanije.

Музеј рударства унутрашња поставка
Treći dio postavke smješten je na vrhu Rajkovog tornja, gdje je kroz 50 fotografija, a pod nazivom „Nekad i sad“ prikazano 50 godina razvoja i prožimanja „Boksit-a“ kao savremenog privrednog subjekta i Milića kao savremene urbane sredine. Rajkov toranj visine 77 metara, sa aspekta arhitekture i građevinarstva nije samo ponos nego i simbol zahvalnosti, moći i uzdizanja iz zemlje ka visinama. NJegova simbolika, sadržaj i funkcionalnost daju mogućnost panoramskog pogleda od 360 stepeni na okolni pejzaž.

Музеј рударства унутрашња поставка Рајков торањ
Od 2010. godine Miliće krasi Park velikana-parkovska površina od 4.000 m2, u kome su smještene 44 biste srpskih, ruskih, evropskih, kineskih i indijskih velikana.

Botanička bašta „Jovan i tri sestre: Angelina, Đurđa i Drina“ nastala je u periodu od 2017. do 2019. godine, u okviru stambeno-poslovnog kompleksa porodice Dukić, u centru Milića. Na površini od 2.000 m2 nalazi se 137 stabala egzotičnih vrsta, sa svih kontinenata, uključujući i određeni broj stabala vrste iz domaćeg podneblja. Pored stabala nalaze se 22 grma pampas trave, kao i 77 tuja, koje su sastavni dio ograde botaničke bašte.

JU ''Narodna biblioteka Milići'' samostalno je kao ustanova počela sa radom 1. septembra 2002. godine, nadovezujući se na dvadesetčetvorogodišnji rad biblioteke Rudnika boksita iz Milića.
Pažljivo biranim i dobro planiranim nabavkama, sa fondom od oko 25.000 publikacija, biblioteka u potpunosti pokriva kako potrebe tako i ukuse bibliotečkih korisnika. 22.09.2015.  godine potpisan je Ugovor sa Narodnom i univerzitetskom bibliotekom RS  o punopravnom članstvu biblioteke u bibliotečko – informacionom sistemu COBISS.RS. Tako je sada biblioteka uvezana u najsavremeniji informacioni sistem obrade knjiga u regionu.

Kulturni život manifestuje se i kroz rad Kulturno umjetničkog društva „Prota Matija Popović“, kao i kroz rad srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“. Najznačajnije kulturne manifestacije su Avgustovski dani kulture i sporta koje organizuje opština Milići i LJetnji festival kulture i sporta, čiji je glavni pokrovitelj i organizator Kompanija „Boksit“, sa nekoliko međunarodnih manifestacija.
U kulturne svrhe koriste se i amfiteatar SŠC „Milutin Milanković“ kao i Domovi kulture u Derventi i Novoj Kasabi.

КУД Прота Матија Поповић

Na području  opštine Milići jedini zaštićeni spomenik kulture, do 1992. godine, bila je Musa-pašina džamija (od 1951. godine). Nakon 1992. godine, Republički zavod je, pored džamije, evidentirao još nekoliko kulturnih spomenika, iz osmanskog perioda: groblje Musa-pašine džamije,Nova Kasaba; Mezerluci, muslimansko groblje, Nova Kasaba i Srpsko pravoslavno groblje u Milićima (preko stotinu kamenih nadgrobnih krstova).

Муса пашина џамија Нова Касаба

Na području Opštine, pod zaštitom Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasleđa SR BiH, do 1992. godine, bio je i Tisovljak, lokalitet Pančićeve omorike i to u kategoriji botaničkih rezervata.

Тисовљак локалитет Панчићеве оморике